Crafting culture in the Adriatic: a case of woodcarvers and painters in Quattrocento Dubrovnik
DOI:
https://doi.org/10.14568/cp35539Keywords:
Woodcarvers, Painters, Polychromed wooden sculpture, Polyptychs, Art production, DubrovnikAbstract
The well-preserved archival documentation in Dubrovnik provides valuable insights into various subjects, including production of art. This study delves into the collaboration between woodcarvers and painters in late medieval Dubrovnik, focusing on the mid-15th century, when artistic production was greatly influenced by the exceptional stability of the commune. Contribution challenges conventional assumptions regarding artist specialization during this era. Contracts from this period often delineated the responsibilities of painters in supervising carpentry work during artwork fabrication, while some documents suggest woodcarvers executed basic painting tasks. Discoveries are consistent with the knowledge of Italian art production, affirmed through meticulous examination of exceptionally well-preserved archival sources.
Downloads
References
Tadić, J., Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIV – XVI veka, Srpska akademija nauka, Beograd (1952).
Belamarić, J., ‘Andrija Buvina – Painter and woodcarver, a master rooted in the historical and artistic reality of the Split and Dalmatia of the 1200s’, in The doors of Andrija Buvina in Split Cathedral: 1214 – 2014, eds. J. Belamarić and G. Tigler, Književni krug Split, Institut za povijest umjetnosti, Split (2020) 25-70.
White, J., ‘Carpentry and design in Duccio’s workshop’, Journal of the Warburg Courtauld Institute 36 (1973) 92-105.
Creighton, G., ‘Painters & woodcarvers in early Renaissance Italy’, in The Frame Blog 2015, https://theframeblog.com/2015/11/13/painters-woodcarvers-in-early-renaissance-italy/ (accessed 2024-04-02).
O`Malley, M., The business of art: contracts and the commissioning rocess in Renaissance Italy, Yale University Press, New York and London (2005).
Pavičić, I. P., U potrazi za izgubljenim slikarstvom. O majstoru Lovru iz Kotora i slikarstvu na prostoru od Dubrovnika do Kotora tjekom druge polovice XV. stoljeća, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik (2013).
Humfrey, P., The Altarpiece in Renaissance Venice, Yale University Press, New Haven and London (1993).
Schulz, A. M., Woodcarving and woodcarvers in Venice 1350–1550, Centro Di, Florence (2011).
Favaro, E., L`arte dei pittori in Venezia e i suoi statute, Università di Padova, Firenze (1975).
Hilje, E., ‘Dva popisa dobara splitskih slikara iz 15. stoljeća’, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 49 (2007) 289-337.
Bartulović, A.; Hilje, E., Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. Stoljeća, Državni arhiv u Zadru, Zadar (2022).
Budak, N.; Raukar, T., Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Školska knjiga Zagreb, (2006).
Marković, V. (ed.), Zlatno doba Dubrovnika. XV. i XVI. stoljeće. Urbanizem, arhitektura, skulptura, slikarstvo, iluminirani rukopisi, zlatarstvo, MTM, Zagreb, Dubrovnik (1987).
Harris, R., Dubrovnik: A History, Saqi, London (2006).
Badurina, A., ‘Likovnost Dubrovnika u vizitaciji biskupa Sormana 1573–4 godine’, in Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća. Zbornik kongresa održanog uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika, ed. I. Fisković, Muzejsko galerijski centar, Zagreb (1991) 278-281.
Kovač, K., ‘Nikolaus Ragusinus und seine Zeit’, Jahrbuch des Kunstgeschichtlichen Institutes der k. k. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der kunst- und historischen Denkmale XI (1917) 8-94.
Voje, I., Poslovna uspešnost trgovcev v srednjeveškem Dubrovniku, Znanstveni inštitut Filozofske fakultete, Ljubljana (2003).
Foretić, V., ‘Dubrovački arhiv u srednjem vijeku’, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku VI–VII (1959) 315-336.
Štefanac, S., ‘Začetki arhitekture ‘all’antica’ na obalah Jadrana v 15. stoletju’, Annales. Series historia et sociologia 23(1) (2013) 55-70.
Arnolfo, B., ‘L’ arte dell’ intaglio e della scultura in legno in Dalmazia da Andrea Buvina (XIII sec.) a fra Fulgenzio Bacotich (XVI sec.)’, Archivio storico per la Dalmazia 26(153) (1938) 349-357.
Karaman, L., ‘Stari dubrovački slikari’, Hrvatska revija 16 (1943) 136.
Karaman, L. ‘O staroj slikarskoj školi u Dubrovniku’, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 2 (1953) 101-123.
Karaman, L., Umjetnost u Dalmaciji: XV i XVI vijek, Matica Hrvatska, Zagreb (1933).
Karaman, L; Prijatelj, K., ‘O mjesnim grupama dalmatinske slikarske škole u XV. st.‘, Prilozi povijesti umjetnosti 9 (1955) 170-180.
Fisković, C., ‘Drvena skulptura gotičkog stila u Splitu’, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 51 (1939) 209-223.
Fisković, C., ‘Drvena gotička skulptura u Trogiru’, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Umjetničkoga razreda 5 (1942) 97-133.
Đurić, V., Dubrovačka slikarska škola, Naučno delo, Beograd (1963).
Petricioli, I., Umjetnička obrada drveta u Zadru u doba gotike, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, Zagreb (1972).
Fisković, I., ‘Kiparstvo’, in Zlatno doba Dubrovnika. XV. i XVI. stoljeće. Urbanizem, arhitektura, skulptura, slikarstvo, iluminirani rukopisi, zlatarstvo, ed. V. Marković, MTM, Zagreb, Dubrovnik (1987) 331-346.
Bonča, P., Dubrovačke bratovštine slikara u 15. i 16. stoljeću, Bachelor dissertation, Department of Art History, University of Zagreb, Zagreb (2020).
Novak Klemenčič, R., Arhitekti, kamnoseki in kiparji v Dubrovniku v prvi polovici 15. stoletja, PhD dissertation, Department of Art History, University of Ljubljana, Ljubljana (2006).
Gligo, V., ‘Iz arhivskih dokumenata o Blažu Jurjevu Trogiraninu’, in Blaž Jurjev Trogiranin, eds. D. Domančić, and A. Sorić, MTM, Zagreb (1986) 68-75.
Lučić, J., ‘Staleško udruženje dubrovačkih slikara i njihova poslovna djelatnost u 15. i 16. stoljeću’, in Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća. Zbornik kongresa održanog uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika, ed. I. Fisković, Muzejsko galerijski centar, Zagreb (1991) 255-258.
Fisković, I., ‘Tipologija i morfologija oltarnih slika XV st. u Dalmaciji’, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 29 (1990) 113-156.
Wackernagel, M., Der Lebensraum des Künstlers in Florentinischen Renaissance: Aufgaben und Auftraggeber, Werkstatt und Kunstmarkt, E. A. Seemann, Leipzig (1938).
Cammërer-George, M., Die Rahmung der toskanischen Altarbilder im trecento, P. H. Heitz, Strasbourg (1966)
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is distributed under a Creative Commons Attribution License (CC BY-NC-ND 4.0) which permits use, distribution, and reproduction in any medium following no commercial or derivatives, provided the original author and source are credited.
Copyright remains with the authors.